Breskve su jedno od najljepših ljetnih voća. Sočne su, mirisne, mekane i slatke, pa ih mnogi jedu kao laganu užinu, dodatak doručku ili osvježenje tokom vrućih dana. Ipak, breskva nije samo voće koje lijepo miriše i gasi želju za slatkim. Kada je jedete, u tijelu se dešava nekoliko korisnih procesa koji mogu prijati varenju, hidrataciji i opštem osjećaju sitosti.
Prvo što tijelo dobija iz breskve jeste voda. Breskve sadrže dosta tečnosti, pa mogu pomoći da se lakše osvježite tokom ljeta. Naravno, one ne mogu zamijeniti čašu vode, ali mogu biti dobar dodatak ishrani kada je vruće i kada organizam traži laganiju hranu.
Breskve sadrže i vlakna, koja su važna za normalan rad crijeva. Kada pojedete breskvu, vlakna pomažu da se hrana sporije vari, da stolica bude redovnija i da duže osjećate sitost. Zato breskva može biti dobra užina između obroka, posebno ako umjesto keksa, grickalica ili slatkiša izaberete svježe voće.
Još jedna korist breskve je to što daje prirodnu slatkoću, ali uz nju dolaze i korisni sastojci. Za razliku od industrijskih slatkiša, breskva ne donosi samo šećer, već i vodu, vlakna, vitamine i biljne spojeve. To je razlog zašto se poslije jedne breskve često osjećate lakše nego poslije teškog deserta.
Breskve sadrže vitamin C, koji ima ulogu u normalnoj funkciji imunog sistema i stvaranju kolagena. Kolagen je važan za kožu, desni, krvne sudove i vezivna tkiva. Ipak, ne treba očekivati da će jedna breskva “ojačati imunitet” preko noći. Korist dolazi kada je voće redovan dio raznovrsne ishrane.
Ovo voće sadrži i kalijum, mineral koji učestvuje u radu mišića, nerava i održavanju ravnoteže tečnosti u tijelu. Zbog toga breskve mogu biti prijatna ljetna užina poslije šetnje, rada u bašti ili lagane fizičke aktivnosti. Ne opterećuju stomak, a daju osjećaj svježine.
Breskve imaju i prirodne antioksidanse, biljne spojeve koji pomažu tijelu da se nosi sa oksidativnim stresom. Zbog toga se često spominju kao voće koje podržava zdravlje ćelija. Ipak, važno je reći da breskve nisu lijek i ne treba ih predstavljati kao namirnicu koja sama sprečava bolesti. One su koristan dio zdravog tanjira, ali ne zamjena za pravilnu ishranu i savjet ljekara.
Kod varenja breskve nekima jako prijaju, dok kod drugih mogu izazvati nadutost, gasove ili nelagodnost, posebno ako se pojedu u velikoj količini ili ako je osoba osjetljiva na voćne šećere. Ako primijetite da vam breskve smetaju, jedite manju količinu i ne pretjerujte.
Posebno treba obratiti pažnju na koru. Kora breskve može zadržati prašinu, dlačice, ostatke prljavštine i površinske nečistoće, pa je breskve važno dobro oprati prije jela. Ako vam smeta dlačica sa kore, možete je oguliti, ali najveći dio ljudi breskvu može jesti i sa korom, pod uslovom da je dobro oprana.
Djeci breskve mogu biti odlična užina, ali ih treba davati zrele, oprane i isječene na manje komade. Kod male djece treba ukloniti košpicu i paziti da komadi ne budu preveliki. Ako je breskva previše tvrda, bolje je sačekati da sazri, jer zrela breskva je mekša i lakša za žvakanje.
Treba izbjegavati breskve koje su trule, gnjecave, imaju plijesan, neprijatan miris ili tamne mekane dijelove koji izgledaju pokvareno. Takve dijelove nije uvijek dovoljno samo odrezati, posebno ako je plod jako oštećen. Bolje je baciti sumnjivu breskvu nego rizikovati stomačne tegobe.
Zaključak je jednostavan: kada jedete breskve, tijelo dobija vodu, vlakna, prirodnu slatkoću, vitamin C, kalijum i korisne biljne spojeve. One mogu pomoći da se osvježite, zasitite i lakše izbjegnete teške slatkiše. Ipak, kao i sa svakim voćem, važna je umjerenost. Breskve su najbolje kada su zrele, dobro oprane i dio raznovrsne ishrane.
