Nakon košenja travnjaka većina ljudi pokošenu travu jednostavno sakupi i baci. Međutim, iskusni baštovani odavno znaju da ona može imati mnogo korisniju namjenu u bašti ako se pravilno koristi.
Jedan od najčešćih načina upotrebe jeste malčiranje. Tanak sloj prosušene pokošene trave može se rasporediti oko paradajza, paprike, krastavaca, tikvica i drugog povrća. Na taj način zemlja duže zadržava vlagu, sporije se zagrijava tokom ljetnih vrućina, a korov teže raste.
Važno je da trava prije upotrebe bude prosušena jedan ili dva dana. Svježe pokošena trava može se zgrudvati i zadržavati previše vlage oko biljaka, pa mnogi baštovani upravo zato prvo ostave da se malo osuši.
Pokošena trava može biti odličan dodatak i kompostu. U kombinaciji sa suvim lišćem, grančicama i drugim biljnim ostacima doprinosi stvaranju kvalitetne organske mase koja se kasnije može vratiti u baštu.
Još jedan važan savjet jeste da tokom velikih vrućina ne uklanjate sav korov odjednom. Ako je zemlja potpuno gola, mnogo se brže zagrijava i isušuje. Zato mnogi prvo postave sloj malča, pa tek onda uklanjaju preostali korov.
Redovno pregledajte biljke i uklanjajte suve ili oštećene listove. Tako biljka više energije usmjerava na razvoj novih listova, cvjetova i plodova.
Zalivanje je najbolje obavljati rano ujutro ili predveče. Na taj način voda sporije isparava, a korijen ima dovoljno vremena da upije vlagu.
Najljepše bašte rijetko nastaju zahvaljujući skupim preparatima. Mnogo češće rezultat su jednostavnih navika koje se ponavljaju iz dana u dan.
Ponekad ono što većina ljudi smatra otpadom može postati jedan od najkorisnijih saveznika u bašti. Zato sljedeći put prije nego što bacite pokošenu travu, razmislite da li može biti mnogo vrijednija među vašim biljkama.
Da li i vi koristite pokošenu travu u bašti ili je još uvijek bacate?




