Banana je jedno od onih voća koje skoro uvijek imamo u kući. Lako se jede, ne treba nož, ne prlja ruke i brzo zasiti. Mnogi je jedu za doručak, užinu, prije treninga ili kada požele nešto slatko, ali prirodnije od kolača. Ipak, često se postavlja pitanje: šta se stvarno dešava u tijelu ako svaki dan pojedete jednu bananu?
Prvo što treba znati jeste da jedna banana dnevno kod većine zdravih ljudi nije problem. Naprotiv, može biti koristan dio ishrane. Banana sadrži prirodne šećere, vlakna, kalijum, vitamin B6 i druge nutrijente. Prema USDA podacima, jedna srednja banana ima oko 118 grama, a poznata je kao namirnica koja daje brzu energiju i lako se uklapa u svakodnevne obroke.
Jedna od najvećih prednosti banane je kalijum. Kalijum pomaže normalnom radu mišića, nerava i održavanju ravnoteže tečnosti u organizmu. Harvardova Nutrition Source navodi da su banane bogate kalijumom i vlaknima, a siromašne natrijumom, zbog čega se uklapaju u ishranu koja podržava zdrav krvni pritisak.
Ako svakog dana pojedete jednu bananu, možete primijetiti da vas bolje zasiti između obroka. Vlakna iz banane usporavaju varenje i pomažu da se šećer iz voća ne podigne naglo kao kod slatkiša bez vlakana. To ne znači da banana “liječi” šećer ili da je treba jesti bez mjere, ali je bolji izbor od mnogih industrijskih grickalica i slatkiša.
Banana može pomoći i varenju. Kod nekih ljudi doprinosi redovnijoj stolici, posebno ako se jede kao dio ishrane bogate vodom, povrćem i drugim vlaknima. Zrelija banana je mekša, slađa i lakša za jelo, dok zelenija banana sadrži više otpornog skroba, koji se sporije vari. Ipak, osobe koje imaju osjetljiv stomak, nadutost ili sindrom iritabilnog crijeva mogu primijetiti da im banana nekad prija, a nekad izaziva gasove.
Mnogi bananu jedu prije treninga ili fizičkog rada, jer daje brzu i praktičnu energiju. Zbog prirodnih ugljenih hidrata i kalijuma često se koristi kao užina prije ili poslije aktivnosti. Cleveland Clinic navodi da banane mogu biti koristan izvor energije i nutrijenata, ali da ih treba uklapati u cjelokupnu ishranu, a ne gledati kao čudesnu namirnicu.
Ipak, nije sve isto za svakoga. Ljudi koji imaju dijabetes, insulinsku rezistenciju ili moraju paziti na unos ugljenih hidrata treba da obrate pažnju na veličinu i zrelost banane. Zrelija banana ima više jednostavnih šećera i može brže podići šećer u krvi. To ne znači da je zabranjena, nego da je bolje jesti manju bananu, kombinovati je sa jogurtom, orašastim plodovima ili obrokom, i pratiti kako tijelo reaguje.
Oprez je potreban i kod osoba sa ozbiljnim bolestima bubrega ili onih koji imaju ograničenje unosa kalijuma. Za većinu zdravih ljudi kalijum iz hrane nije problem, ali kod bolesti bubrega organizam nekad ne može normalno da izbaci višak kalijuma. U tom slučaju treba slušati savjet ljekara.
Zaključak je jednostavan: ako svaki dan pojedete jednu bananu, najvjerovatnije ćete tijelu dati dobar izvor energije, kalijuma i vlakana. Može pomoći da budete siti, da imate bolju užinu i da lakše izbjegnete slatkiše. Ali banana nije čarobna hrana i ne treba pretjerivati. Jedna dnevno je za većinu ljudi sasvim u redu, dok osobe sa dijabetesom, osjetljivim stomakom ili problemima s bubrezima treba da budu pažljivije i prilagode količinu svom stanju.
