Mnogi ljudi imaju običaj da svake godine sade isto povrće na istom dijelu bašte. Paradajz ide tamo gdje je bio prošle godine, paprika ostaje u istoj gredici, a krompir se uvijek sadi na poznatom mjestu. Takav način rada djeluje jednostavnije, ali iskusni baštovani već dugo imaju drugačiji pristup.
Oni redovno mijenjaju raspored kultura u bašti, a ovu naviku prenose s generacije na generaciju.
Razlog je veoma jednostavan. Svaka biljka iz zemljišta uzima različite hranljive materije i ostavlja drugačije biljne ostatke. Kada se ista kultura godinama uzgaja na jednom mjestu, zemljište se može neravnomjerno iscrpljivati, pa biljke vremenom slabije napreduju.
Zbog toga mnogi baštovani prave jednostavan plan sadnje još prije početka sezone. Na papiru ili u svesci zapišu gdje je prošle godine rastao paradajz, gdje paprika, gdje luk, a gdje grah ili krompir. Već naredne godine svaka kultura dobija novo mjesto.
Na taj način zemljište ima više vremena da se prirodno oporavi, a biljke često imaju bolje uslove za rast i razvoj.
Prije svake nove sadnje dobro je ukloniti stare biljne ostatke i očistiti gredice. Zatim mnogi dodaju kompost ili drugo organsko đubrivo kako bi zemljište bilo bogatije organskom materijom.
Iskusni baštovani često koriste i zelenu gnojidbu. Nakon završetka sezone na prazne gredice posiju biljke koje kasnije zaoru ili ukopaju u zemlju. Tako zemljište postaje rastresitije i bogatije organskom materijom.
Još jedna važna navika jeste da se ne sade biljke iz iste porodice jedna iza druge. Na primjer, ako je na jednoj gredici bio paradajz, naredne godine mnogi tu sade neku potpuno drugu kulturu kako bi zemljište imalo raznovrsnije opterećenje.
Naravno, ako imate veoma malu baštu, nije uvijek moguće napraviti savršen raspored. Ipak, čak i manje promjene mogu biti korisne. Dovoljno je da povremeno zamijenite mjesta dvjema kulturama ili proširite raspored na nekoliko različitih gredica.
Pored pravilnog rasporeda, važno je redovno uklanjati korov, održavati zemljište rastresitim i voditi računa o zalivanju. Sve ove male navike zajedno doprinose zdravijem razvoju biljaka.
Najljepše bašte rijetko nastaju slučajno. One su rezultat dobrog planiranja, strpljenja i iskustva koje se stiče iz godine u godinu.
Upravo zato mnogi stari baštovani kažu da dobra berba počinje mnogo prije nego što prvo sjeme dospije u zemlju. Počinje planom, pravilnim rasporedom i brigom o zemljištu koje će hraniti biljke tokom cijele sezone.
Da li vi svake godine mijenjate raspored povrća u svojoj bašti ili ga sadite na ista mjesta?
