Nekada je gotovo svako domaćinstvo imalo peć na drva, a nakon loženja ostajala je velika količina drvenog pepela. Dok ga danas mnogi jednostavno bace, naši stari su ga pažljivo skupljali jer su znali da može imati korisnu primjenu u bašti.
Naravno, riječ je isključivo o čistom pepelu nastalom sagorijevanjem neobrađenog drveta. Pepeo od lakiranog, farbanog ili hemijski tretiranog drveta nije pogodan za upotrebu u bašti.
Mnogi iskusni baštovani koristili su male količine pepela oko pojedinih biljaka ili ga dodavali kompostu. Smatrali su da na taj način mogu obogatiti zemljište određenim mineralima koji se prirodno nalaze u pepelu.
Međutim, veoma je važno ne pretjerivati. Pepeo se ne koristi u velikim količinama niti odgovara svakom zemljištu i svakoj biljci. Upravo zato su stari baštovani uvijek govorili da je umjerenost najvažnija.
Prije svake primjene dobro je pregledati zemljište. Ako je zemlja već bogata određenim mineralima ili ima drugačije osobine, dodatni pepeo možda neće biti potreban. Zato mnogi koriste samo male količine i to povremeno.
Osim toga, iskusni baštovani nikada nisu dozvoljavali da pepeo pokisne prije nego što ga iskoriste. Čuvali su ga na suvom mjestu, u metalnoj ili plastičnoj posudi sa poklopcem, kako bi ostao potpuno suv.
Jedna od njihovih navika bila je i da pepeo nikada ne stavljaju direktno uz mlade biljke. Umjesto toga, raspoređivali su ga pažljivo po zemlji ili ga miješali sa kompostom prije upotrebe.
Stari baštovani su uvijek govorili da nijedan prirodni dodatak ne može zamijeniti redovnu njegu. Dobro pripremljeno zemljište, pravilan razmak između biljaka, redovno uklanjanje korova i pravovremena berba bili su mnogo važniji od bilo kojeg pojedinačnog sredstva.
Upravo zbog toga njihove bašte nisu bile uspješne zahvaljujući jednom čudesnom triku, već spoju iskustva, strpljenja i iskorištavanja onoga što su već imali u domaćinstvu.
Danas, kada se sve češće kupuju skupi preparati, mnogi ponovo otkrivaju stare navike koje su decenijama bile sasvim uobičajene. Iako nijedno sredstvo nije čarobno rješenje, iskustvo pokazuje da pravilna upotreba prirodnih materijala, uz dobru njegu biljaka, može biti vrijedan dio uspješne bašte.
Zato nije neobično što su naši djedovi i bake govorili da se u domaćinstvu gotovo ništa ne baca bez razmišljanja. Ono što danas izgleda kao običan otpad nekada je često imalo važnu ulogu u uzgoju zdravog i lijepog povrća.
Da li i vi čuvate drveni pepeo za svoju baštu ili ga nakon loženja uvijek bacate?
