Borovnice su male, tamnoplave bobice koje djeca često zavole zbog slatko-kiselog ukusa i zanimljive boje. Mogu se jesti same, dodati u kašu, jogurt, palačinke, smuti ili domaći kolač. Iako izgledaju sitno i jednostavno, borovnice su voće koje može biti odličan dio dječije ishrane.
Prva velika prednost borovnica je to što su bogate korisnim nutrijentima, a nisu teška hrana. USDA navodi da su borovnice odličan izvor vitamina C, vitamina K i mangana, kao i dobar izvor dijetalnih vlakana. Sadrže i prirodne biljne spojeve, posebno flavonoide, koji su povezani sa antioksidativnim i protivupalnim djelovanjem u organizmu.
Za djecu su vlakna posebno važna jer pomažu normalnom varenju. Kada dijete jede premalo voća, povrća i cjelovitih žitarica, češće se mogu javiti tvrda stolica i zatvor. Borovnice neće same riješiti svaki probavni problem, ali mogu biti jedan mali, ukusan korak ka raznovrsnijoj ishrani. Najbolje ih je kombinovati sa vodom, jogurtom, ovsenim pahuljicama ili drugim voćem.
Borovnice su poznate i po antocijaninima, prirodnim pigmentima koji im daju tamnoplavu boju. Naučni pregled objavljen u časopisu Advances in Nutrition navodi da se koristi borovnica povezuju sa antioksidativnim i protivupalnim djelovanjem, kao i sa podrškom krvnim sudovima i regulaciji glukoze, iako se takvi efekti ne smiju predstavljati kao liječenje bolesti.
Još jedna prednost je što borovnice mogu pomoći da dijete lakše zamijeni industrijske slatkiše. Kada dijete traži nešto slatko, šaka borovnica uz jogurt ili domaću kašu često je bolji izbor od keksa, bombona ili čokoladnih grickalica. Borovnice imaju prirodnu slatkoću, ali uz nju dolaze vlakna, vitamini i biljni spojevi.
Dobre su i zato što se lako uklapaju u obroke. Možete ih staviti u doručak, pomiješati sa grčkim jogurtom, ubaciti u palačinke, napraviti domaći voćni preliv bez mnogo šećera ili ih zamrznuti pa koristiti tokom cijele godine. Djeci je često zanimljivo i to što boje jogurt ili kašu u ljubičasto-plavu nijansu, pa obrok izgleda privlačnije.
Ipak, važno je znati da borovnice nisu “čudesna hrana”. Neće same ojačati imunitet, popraviti krvnu sliku ili spriječiti bolest. Korist dolazi kada su dio ukupno dobre ishrane: dovoljno povrća, voća, proteina, žitarica, vode i što manje industrijskih slatkiša.
Kod male djece treba obratiti pažnju na bezbjednost. CDC među namirnicama koje mogu biti rizik za gušenje kod male djece navodi i neisječene bobice, pa je za najmlađe bolje borovnice presjeći, zgnječiti ili umiješati u kašu, zavisno od uzrasta i sposobnosti žvakanja.
Borovnice treba oprati neposredno prije jela. Ne treba ih prati sapunom ni deterdžentom, već ih lagano isperite hladnom vodom i pregledajte. Ako su gnjecave, pljesnive ili čudnog mirisa, bolje ih je baciti. Svježe borovnice čuvajte u frižideru i perite samo onu količinu koju ćete odmah pojesti, jer vlaga ubrzava kvarenje.
Zaključak je jednostavan: djeca treba češće da jedu borovnice jer su ukusne, praktične, bogate vlaknima, vitaminima i korisnim biljnim spojevima. Najbolje su kao dio doručka, užine ili zdravije zamjene za slatkiše. Samo ih treba dobro oprati, prilagoditi uzrastu djeteta i ne očekivati čuda od jedne namirnice. Mala voćka zaista može imati veliku korist kada se redovno nalazi na dječijem tanjiru.
