Mnogi baštovani vole jednostavne domaće pripravke koji mogu pomoći biljkama da ojačaju i lakše napreduju. Jedan od najpoznatijih trikova u bašti je prihrana od svježeg ili suvog kvasca. Ovaj pripravak se često koristi za paradajz i krastavce, jer može podstaći jači razvoj korijena, bolji rast biljke i bujniji rod, ali samo ako se koristi pravilno i umjereno.
Kvasac se najčešće koristi kao blaga domaća prihrana. Ne daje biljci sve što joj treba, ali može pomoći zemljištu i korijenu da bolje rade. Zbog toga mnogi ovu prihranu daju povremeno, posebno kada biljka već krene da raste, ojača i počne da formira cvjetove ili prve plodove. Ipak, važno je znati da se kvasac ne sipa nerazrijeđen i da se ne koristi prečesto.
Za jednostavan pripravak možete uzeti 1 kocku svježeg kvasca ili 1 kesicu suvog kvasca. To se rastopi u malo mlake vode, a zatim se doda 1 do 2 kašike šećera kako bi se smjesa lakše aktivirala. Ostavite da odstoji oko 1 do 2 sata na toplom mjestu. Kada se zapjeni, smjesu sipajte u kantu i dopunite sa oko 10 litara vode. Tako dobijate blagu prihranu spremnu za zalivanje.
Ovakav pripravak se ne koristi preko listova, nego isključivo oko korijena. Prije toga je dobro da zemlja bude blago vlažna, a ne potpuno suha i ispucala. Najbolje vrijeme za zalivanje je rano ujutro ili predveče, kada sunce nije jako. Tada biljka lakše prima vlagu, a korijen ne doživi stres. Oko svakog paradajza ili krastavca sipa se manja količina, otprilike pola litra do litar, u zavisnosti od veličine biljke.
Kod paradajza se ovaj pripravak može koristiti kada biljka ojača poslije sadnje, a zatim još jednom kada krene cvjetanje ili zametanje prvih plodova. Kod krastavaca se takođe daje umjereno, kada biljka krene da se razvija i kada počne intenzivnije da cvjeta. Nema potrebe zalivati ovim rastvorom svaki put. Dovoljno je jednom u 10 do 14 dana, i to samo nekoliko puta u sezoni.
Vrlo je važno ne pretjerivati. Ako se biljka prečesto zaliva domaćim pripravcima, može doći do poremećaja u zemljištu ili do previše bujnog lista, a manje plodova. Osim toga, ni paradajz ni krastavac ne vole da im korijen stoji u blatu. Zato zemlja treba da bude umjereno vlažna, a ne natopljena. Najbolje rezultate daje kada se ova prihrana kombinuje sa redovnim zalivanjem, rastresitom zemljom i dovoljno sunca.
Još bolji efekat možete dobiti ako oko biljaka stavite sloj pokošene trave ili slame. Tako se vlaga duže zadržava u zemlji, korijen je zaštićen od pregrijavanja, a biljka lakše podnosi velike vrućine. Posebno kod krastavaca to može mnogo značiti, jer oni brzo pokazuju kada im fali vlage. Paradajz takođe bolje napreduje kada nema naglih promjena između suhe i previše mokre zemlje.
Ako želite da isprobate ovaj domaći trik, počnite umjereno i posmatrajte biljku. Kvasac može biti dobar saveznik u bašti, ali samo kao dio ukupne njege. Pravilno zalivanje, redovna berba, dovoljno svjetlosti i umjerena prihrana i dalje su najvažnije stvari za zdrav paradajz i krastavce.
Napomena: Domaći pripravci nisu zamjena za dobru zemlju i pravilnu njegu. Koristite ih umjereno i uvijek posmatrajte kako biljka reaguje. Ako primijetite žućenje, slabljenje ili zastoj u rastu, provjerite i zalivanje, stanje zemljišta, kao i moguće bolesti ili štetočine.
