Paradajz u bašti često izgleda zdravo na prvi pogled. Stabljika naraste, listovi budu zeleni, cvjetova ima mnogo, ali plodova ipak bude malo. To zna zbuniti mnoge baštovane, jer se čini da biljka ima sve što joj treba. Međutim, puno cvjetova ne znači uvijek i puno paradajza.
Jedan od najčešćih razloga zašto paradajz cvjeta, a slabo formira plodove, jeste stres koji biljka doživljava tokom velikih vrućina i nepravilnog zalivanja. Paradajz ne voli nagle promjene. Ako je zemlja dugo suha, pa onda odjednom dobije mnogo vode, biljka može odbacivati cvjetove ili slabije vezivati plod.
Cvijet paradajza je osjetljiv. Kada su dani jako topli, a noći takođe previše tople, biljka se teže oprašuje. Cvjetovi mogu ostati na biljci, ali se iz njih ne razvije plod. Nekada se osuše i otpadnu, a nekada samo izgledaju kao da stoje bez napretka. Zato nije uvijek problem u sjemenu, sorti ili zemlji, nego u uslovima u kojima biljka cvjeta.
Vrlo važna stvar je ravnomjerna vlaga oko korijena. Paradajz ne voli ni sušu ni blato. Najbolje je zalivati rano ujutro ili predveče, direktno oko korijena, a ne preko listova. Zemlja treba da bude umjereno vlažna, ali ne natopljena. Ako se biljka stalno muči između presuhe i previše mokre zemlje, cvjetovi prvi pokažu problem.
Tokom vrućih dana dobro je zemlju oko paradajza prekriti tankim slojem pokošene trave, slame ili suvog lišća. Taj sloj pomaže da se vlaga duže zadrži, korijen se manje pregrijava, a biljka lakše podnosi sunce. Kada korijen ima stabilnije uslove, paradajz ima više snage da zadrži cvijet i formira plod.
Još jedan čest problem je previše bujan list. Ako paradajz dobije previše jake prihrane, posebno one koja gura lisnu masu, biljka može izgledati velika i jaka, ali plodova bude manje. Zato u fazi cvjetanja treba biti oprezan sa prihranom. Bolje je koristiti blage dodatke i ne pretjerivati, nego biljku “natjerati” da raste u list, a ne u plod.
Paradajzu u cvjetanju pomaže i lagano provjetravanje biljke. Donji listovi koji dodiruju zemlju mogu se ukloniti, ali ne treba skidati previše odjednom. Biljka mora imati dovoljno lista da hrani plodove, ali ne smije biti toliko gusta da zrak ne prolazi. Kada je biljka pregusta, vlaga se duže zadržava, a to može povećati rizik od bolesti.
Ako primijetite da paradajz ima puno cvjetova, a malo plodova, prvo provjerite zemlju. Da li je previše suha? Da li se voda zadržava oko korijena? Da li biljka dobija vodu redovno ili samo povremeno u velikim količinama? Tek nakon toga razmišljajte o prihrani.
Najbolji rezultati se postižu kada paradajz ima mirnu i stalnu njegu: redovno zalivanje, zaštitu korijena od isušivanja, dovoljno sunca i umjerenu prihranu. Cvijet tada ima veće šanse da se zadrži i da iz njega krene zdrav plod.
Zato, ako paradajz cvjeta, a plodova nema koliko ste očekivali, ne krivite odmah sjeme. Često je problem u jednoj važnoj stvari koju mnogi zanemare: stabilnoj vlazi i mirnim uslovima oko korijena. Kada biljka nema stres, mnogo lakše pretvara cvijet u plod.
Napomena: Ako cvjetovi masovno otpadaju, a listovi žute, uvijaju se ili se pojavljuju fleke, provjerite i moguće bolesti, štetočine ili nedostatak hranljivih materija. Nije svaki problem isti, zato uvijek prvo posmatrajte cijelu biljku i stanje zemlje oko korijena.
